<\/p>\n\n\n\n
\nPreneseno sa 128-bit<\/a>.<\/strong>
U lipnju ove godine u Empoliju odr\u017eao se 31. kongres Talijanske anarhisti\u010dke federacije (FAI)<\/a>, na kojem je donesen i apel za novi me\u0111unarodni anarhisti\u010dki manifest protiv rata, koji podr\u017eavamo i ovdje prenosimo u cjelovitom prijevodu.<\/strong><\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\nU ovim mjesecima u kojima ukrajinska kriza usmjerava me\u0111unarodnu pozornost na dramu rata, nadmo\u0107no se obnavlja aktualnost teme anarhisti\u010dkog antimilitarizma. Vidimo da ve\u0107 od prije ruske invazije na Ukrajinu od nekih pojedinaca i grupa koji se deklariraju antiautoritarnima, slobodarskima ili anarhisti\u010dkima pristi\u017eu sna\u017ene kritike na\u0161eg tradicionalnog antimilitarizma. Pa\u017eljivo smo \u010ditali takve stavove ovih mjeseci, danas smatramo da moramo razjasniti na\u0161e stajali\u0161te.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161a misao ide najprije na\u0161im drugaricama i drugarima koji su prije vi\u0161e od jednog stolje\u0107a, pred dramom Prvog svjetskog rata, osjetili potrebu da ustvrde: \u201eMoramo re\u0107i vojnicima svih zemalja, koji su uvjereni da se bore za slobodu i pravdu, da \u0107e njihovo juna\u0161tvo i hrabrost poslu\u017eiti tek produljenju mr\u017enje, tiranije i bijede.\u201d (International Anarchist Manifesto against the War, 1915.). Poput Goldman, Berkmana, Malateste, Schapira i ostalih, uvjereni smo u potrebu da se internacionalisti\u010dki i solidaran glas anarhizma i njegovih principa univerzalnog sestrinstva i bratstva vrati u svom obra\u0107anju svima, tim vi\u0161e \u0161to je svijet sve vi\u0161e razdijeljen nacionalnim, etni\u010dkim i identitetskim mr\u017enjama.
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Rat je na ishodi\u0161tu sada\u0161njeg dru\u0161tvenog ure\u0111enja, temeljenog na odnosima dominacije, izrabljivanja i ugnjetavanja. Ovo je \u010dvrsta to\u010dka za Talijansku anarhisti\u010dku federaciju (FAI), prisutna u Anarhisti\u010dkom programu<\/em>, koji je teorijska podloga na\u0161e Federacije: \u201eNe uvi\u0111aju\u0107i dobrobiti koje su suradnjom i solidarno\u0161\u0107u mogle svakoga sti\u0107i, gledaju\u0107i u svakoj osobi konkurenta i neprijatelja, dio je \u010dovje\u010danstva poku\u0161ao ugrabiti, na \u0161tetu ostalih, najve\u0107u mogu\u0107u koli\u010dinu u\u017eitaka. U takvoj borbi naravno da su najja\u010di ili najsretniji morali pobijediti i na razne na\u010dine pod\u010diniti i ugnjetavati pobije\u0111ene.\u201d
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Zato ostajemo \u010dvrsto na poziciji odbijanja rata i prepoznajemo se u ideji revolucionarnog defetizma. Time podrazumijevamo revolucionarno pozicioniranje pred ratom, tj. pozicioniranje onih koji se bore za poraz vlade i vladaju\u0107e klase svoje zemlje, u uvjerenju da se ratovi vode za interese i privilegije tla\u010ditelja i izrabljiva\u010da. Po\u010detkom 20. stolje\u0107a, a pogotovo tijekom Prvog svjetskog rata, neke su europske vlade optu\u017eivale za \u201edefetizam\u201d svaki oblik neslaganja, protivljenja ratu, politi\u010dkog prosvjeda ili radni\u010dke borbe koji bi razbijali nacionalno jedinstvo pred neprijateljem. Defetizam stoga ne prihva\u0107a primirje dru\u0161tvenih borbi koje name\u0107u vlade u vrijeme rata kroz cenzuru, represiju i ratne zakone. Naprotiv, nastavlja borbu protiv vlasti u osobitim uvjetima rata, kako sabota\u017eom rata, tako i poticanjem dru\u0161tvenih borbi. Pozicija defetizma smje\u0161ta se unutar internacionalisti\u010dke i revolucionarne perspektive s ciljem izazivanja poraza imperijalizma \u201esvoje\u201d zemlje, i jedna od temeljnih stavki joj je odbijanje potpore jednoj od zara\u0107enih strana u ratovima me\u0111u dr\u017eavama ili imperijalnim blokovima.
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Trenutno se vode deseci ratova, sa svojim teretom umrlih, razaranja, silovanja, plja\u010dkanja i masovnih egzodusa. Zadnjih petnaest godina kriza sustava svjetske hegemonije temeljene na globalizaciji proizvela je svjetski trend ka autoritarnosti i militarizaciji. Globalizacija kao oblik svjetske dominacije dugo je vremena osiguravala angloameri\u010dkom imperijalizmu povla\u0161tenu ulogu u iskori\u0161tavanju resursa planeta, uz potporu privilegiranih klasa razli\u010ditih zemalja. Ulazak Rusije i Kine u Me\u0111unarodni monetarni fond i Svjetsku trgovinsku organizaciju pokazao je da sukobi me\u0111u silama ne dovode u pitanje podjelu dru\u0161tva na klase i razli\u010dite hijerarhije.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Na kongresu FAI-a u Empoliju u lipnju 2022. podijeljen je jedan sa\u017eetak u vezi s razumijevanjem rata u Ukrajini, od kojeg prenosimo ovdje jedan mali ulomak: \u201eU zadnjih deset godina intenziviranje napetosti me\u0111u dr\u017eavama, trgova\u010dki i financijski rat, progresivna djelomi\u010dna izolacija tr\u017ei\u0161t\u00e2, pro\u0161irenje sukoba, jednim dijelom posredno, ali sve \u010de\u0161\u0107e izravno, me\u0111u svjetskim i regionalnim silama u raznim regijama svijeta \u2013 odredili su vrlo razli\u010dit scenarij. Kapitalisti\u010dki model koji je u pro\u0161lom stolje\u0107u nametnula hegemonija SAD-a je jo\u0161 uvijek horizont unutar kojeg se odvija prijepor me\u0111u dr\u017eavama, ali svijetom vi\u0161e ne dominira jedna jedina supersila. Sjedinjene Dr\u017eave su izgubile rat u Afganistanu, u Iraku i u Siriji \u2013 i u usporedbi s tek malo desetlje\u0107a unazad, imaju vrlo ograni\u010den utjecaj u Srednjoj i Ju\u017enoj Americi, koje su jo\u0161 donedavno promatrale kao svoje dvori\u0161te. Sporazum AUKUS izme\u0111u Australije, UK-a i SAD-a, koji je s odvojenim savezni\u0161tvom strategiju ovih dr\u017eava preusmjerio prema Pacifiku, naizgled je dovodio u pitanje prisutnost SAD-a u Europi i samu koheziju, ako ne i postojanje NATO-a. Ruska invazija na Ukrajinu stoga spada u proces redefinicije ravnote\u017ee me\u0111u silama na globalnoj razini.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Kriza hegemonije usko je vezana za krizu sustava vlasti i dru\u0161tvene kohezije, jer s rezanjem socijalnih sigurnosti i slabljenjem mehanizama konsenzusa, s pojavom u mnogim zemljama pokreta razli\u010ditih oblika i karaktera koji dovode u pitanje vlade i sporazume me\u0111u vladaju\u0107im klasama, upotreba sile postaje glavno sredstvo odr\u017eavanja vlasti i dru\u0161tvenog ure\u0111enja. U tom smislu govorili smo zadnjih godina o rastu\u0107oj ulozi vojske u dru\u0161tvu. Pobuna u Bjelorusiji 2020. godine i ustanak u Kazahstanu u sije\u010dnju 2022., jasno su ukazali na ozbiljnu krizu konsenzusa unutar sustava pod ruskim vodstvom. U odr\u017eavanju Organizacije Ugovora o zajedni\u010dkoj sigurnosti (OUZS) vojska je stekla temeljnu ulogu. Ruska vojna intervencija u Kazahstanu radi gu\u0161enja narodnog ustanka u krvi dala je tragi\u010dnu demonstraciju te uloge i otvorila je put ka invaziji na Ukrajinu u velja\u010di. I u SAD-u pobune protiv policije, protiv rasisti\u010dkog nasilja 2020. godine navele su \u010delnike oru\u017eanih snaga da u klimi koja sli\u010di predigri gra\u0111anskom ratu po\u010detkom 2021. osiguraju Bidenovu inauguraciju za predsjednika, kako bi se izbjeglo da Trumpov nasilni suprematizam nepovratno produbi krizu konsenzusa.\u201d<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Odgovor na krizu je pove\u0107anje vojnih prora\u010duna i ja\u010danje uloge oru\u017eanih snaga kod politi\u010dkog odlu\u010divanja. Kad su mehanizmi ekonomske i politi\u010dke regulacije izgubili efikasnost za svrhu odr\u017eavanja hijerarhije me\u0111u silama i protoka profita prema imperijalisti\u010dkim metropolama, postalo je potrebno pribje\u0107i ratu kako bi se povratila stara ravnote\u017ea ili definirala nova.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
U kontekstu ovog novog svjetskog nereda sve se vi\u0161e pribjegava ratu i vojnim misijama, kako god ih vlade \u017eeljele nazivati u svojoj propagandi.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Od Ukrajine do Jemena, od zemalja Sehela do Mjanmara, od Afganistana do Tigraja i drugdje, prolaze\u0107i kroz sve regije u kojima se vr\u0161e genocidi poput onoga nad Kurdima i nad stanovni\u0161tvom domoroda\u010dkog ili afri\u010dkog porijekla, sve i svi smo potencijalno pod bombama i prijetnjama razaranjem, represijom i autoritarnim zaokretom. Dobro znamo da se okretna vrata izme\u0111u takozvanih demokracija i takozvanih autokracija mogu kretati vrlo brzo i da ratno stanje ubrzano smanjuje prostor onima koji \u017eele djelovati za dru\u0161tvenu transformaciju. Uvijek dajemo svoju ljudsku solidarnost onima koji pate i riskiraju svoje \u017eivote nalaze\u0107i se u te\u0161kim situacijama, \u010dak i ako imaju ideje i prakse koje su daleke od onih koje mi zagovaramo.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Socijalni anarhizam razbija aktualnu imperijalnu, kapitalisti\u010dku, nacionalisti\u010dku i autoritarnu logiku, odbacuje podjele koje granice name\u0107u, a koncept teritorijalne cjelovitosti ili \u201eobrane\u201d neke dr\u017eave ili bilo kakvog entiteta koji to \u017eeli biti nam ne pripada jer, povezan s na\u010delom teritorijalnog suvereniteta, na kraju se neizbje\u017eno ve\u017ee za nacionalisti\u010dke ili mikronacionalisti\u010dke perspektive. \u0160to god rije\u010d \u201enacija\u201d zna\u010dila, ona krije podjelu na izrabljene i izrabljiva\u010de, na ugnjetavane i ugnjetava\u010de.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Ponavljamo na\u0161u neopozivu i nedvosmislenu osudu Putinovog re\u017eima i njegove kriminalne invazije na Ukrajinu, kao i njegove \u017eestoke represije interne disidencije. Ali tako\u0111er osu\u0111ujemo kriminalnu ulogu svih vlada koje raspiruju vatru ovog i drugih sukoba opskrbljuju\u0107i oru\u017eje i zara\u0111uju\u0107i na tome. Odlu\u010dno se protivimo NATO-u koji godinama poku\u0161ava nametnuti militarizaciju dru\u0161tvenog \u017eivota i pove\u0107anje vojnog prora\u010duna u zemljama \u010dlanicama i koji je zahvaljuju\u0107i Putinu obnovio svoju relevantnost nakon neslavnog zavr\u0161etka agresije u Afganistanu. Jednako tako odbacujemo narativ o ratu izme\u0111u slobode i diktature. S ove to\u010dke gledi\u0161ta, Zelenskijeva Ukrajina je zapravo mala Rusija, s autoritarnom vla\u0161\u0107u, malim krugom oligarha koji plja\u010dkaju zemlju, s represijom protiv svih oblika protesta i protiv manjina, koju je rat u\u010dinio jo\u0161 te\u017eom. Danas Zelenski, kako bi ostao na vlasti, zadu\u017euje i u dijelovima rasprodaje svoju zemlju SAD-u, UK-u, Europskoj uniji u zamjenu za njihovu vojnu potporu. Prodor zapadnih interesa u Ukrajinu nije, me\u0111utim, vezan isklju\u010divo za rusku invaziju koja je po\u010dela 24. velja\u010de: multinacionalke poljoprivredno-prehrambene industrije, mnoge iz SAD-a i jedna iz Rusije, kontroliraju dio europske \u017eitnice i glavne trgova\u010dke gatove u luci u Odesi ve\u0107 preko 10 godina.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Posljedice ovog rata su dramati\u010dne s obje strane fronta. Katastrofalne su posljedice i za ostatak Europe s porastom cijena zbog \u0161pekulacija, pove\u0107anom militarizacijom, naoru\u017eavanjem, pogor\u0161anjem \u017eivotnih uvjeta milijuna proletera, strahom i nasiljem, koji bi mogli postati opasnim sredstvima autoritarnih vlasti. Stvarnost je to koja se ponovno percipira i u Europi, ali koja je vrlo prisutna u velikom dijelu svjetskih regija, pra\u0107ena devastacijom okoli\u0161a koju vr\u0161i logika profita, tr\u017ei\u0161ta i dr\u017eava, koja ugro\u017eava i sam \u017eivot planeta na kojem \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Prva du\u017enost onih koji se protive ratu je izgradnja i \u0161irenje praksi uzajamne pomo\u0107i; kao \u0161to su mre\u017ee solidarnosti odozdo radi zadovoljenja hitnih potreba osoba koje najvi\u0161e pate od posljedica sukoba, uz prehrambenu ili medicinsku potporu; kao \u0161to su mre\u017ee potpore onima koji prakticiraju akcije \u0161trajkova, sabota\u017ee, dezerterstva, ili transnacionalne mre\u017ee za one koji se moraju skrivati ili bje\u017eati s obje strane fronta. Odbijamo i borimo se za dekonstrukciju patrijarhalnih i dominacijskih modela koje name\u0107e militarizam, koje beskrajno ponavlja ratna propaganda na dru\u0161tvenim mre\u017eama i slu\u017ebenim medijima, kojoj su centralne uvijek iste slike mu\u0161kog, sna\u017enog i mladog borca.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Sa raznih se strana sugerira zauzimanje pozicije bore\u0107i se zapravo za jednu od vlada koje se sukobljavaju u ovome ratu, kao da je stati na stranu jedne ili druge neizbje\u017eno.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Neki relikti marksizma misle da mogu podr\u017eavati manje imperijalizme ne bi li se porazila prevladavaju\u0107a prijetnja, za koju smatraju da je ona \u201ezapadna\u201d. Ali strategija igranja me\u0111u imperijalisti\u010dkim silama na na\u010din da se zao\u0161travaju njihovi sukobi, kao i savez radni\u010dkog pokreta i nacionalisti\u010dkih snaga, karakteristi\u010dan za staljinizam izme\u0111u dva svjetska rata pa i kasnije, doveli su do poraza svekolike revolucionarne perspektive i do zatvaranja svakog prostora autonomnog djelovanja za izrabljene i ugnjetavane klase.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Druge interpretacije temeljene su na razli\u010ditim pristupima te smatraju da je ruski imperijalizam opasnost za cijelu Europu i ne samo nju \u2013 me\u0111u ovim interpretacijama nalazimo i neke sastavnice slobodarske orijentacije. Ne dovode\u0107i u pitanje prijetnju koju predstavljaju autoritarizam i militarizam Rusije, smatramo da vojni poraz Rusije u Ukrajini ne\u0107e sprije\u010diti autoritarni stisak u zapadnoj Europi. Autoritarni dru\u0161tveni procesi koji su o\u010dito dominantni u Rusiji i zemljama OUZS godinama su ve\u0107 u tijeku i u Europskoj uniji, a rat ih danas dodatno ubrzava. Uostalom, \u201edemokracija\u201d se temelji na stanju privilegije. Gledi\u0161te koje Europsku uniju predstavlja kao svjetionik demokracije, dok se Rusija, Kina i njihovi sateliti vide kao nasljednici totalitarizma spojenog s beskrupuloznim kapitalizmom predstavlja kvintesenciju okcidentalizma koji nam ne pripada.
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
To su na\u0161e pozicije, potvrda antimilitarizma u internacionalisti\u010dkoj i revolucionarnoj perspektivi, konkretno ukorijenjena u dru\u0161tvenim borbama, u mre\u017eama solidarnosti, za otvaranje kolektivnih i slobodarskih mogu\u0107nosti izlaska iz vrtloga rata u koji nas bacaju dr\u017eave i svjetski kapitalizam. Ovo je na\u0161 doprinos me\u0111unarodnoj debati protiv rata. Smatramo da jedna stvar mora biti naro\u010dito jasna: borba, sa ili bez oru\u017eja, da bi bila efikasna mora biti provo\u0111ena i organizirana odozdo, izvan dr\u017eavnih aparata, vlada i, nadasve, izvan dr\u017eavnih oru\u017eanih snaga.
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Same zara\u0107ene i suzara\u0107ene vlade svjesne su da \u0107e rat sa sobom, osim pokolja i razaranja u izravno pogo\u0111enim podru\u010djima, donijeti i bijedu, nezaposlenost i glad i u ostatku svijeta, \u010dak i u Europi, \u010dak i u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Vlade su svjesne da sazrijevaju uvjeti za socijalnu krizu bez presedana, zato i udaraju u bubanj militarizma i nacionalizma, da bi omele solidarnost izrabljivanih i potla\u010denih klasa.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Po\u0161to su vlade promicateljice ratova i okori\u0161tavaju se o njih, da bismo zaustavili ratove potrebno je dr\u017eati vlade u strahu, jer jedino ograni\u010denje volje svake vlade je strah koji su im narodni pokreti u stanju usaditi. Suprotstavljanje ratu dio je na\u0161eg svakodnevnog anga\u017emana, po\u010dev\u0161i od osude i bojkota proizvodnje smrti te od kritike i dekonstrukcije militaristi\u010dke retorike ve\u0107 od obrazovanja i militaristi\u010dkog jezika na svim razinama. Protiv rata i vojski potrebno je boriti se intersekcionalnom strategijom, koja zna identificirati poveznice izme\u0111u militarizma i drugih oblika opresije, kao \u0161to su patrijarhat, rasizam, kapitalizam i svaki oblik \u0161ovinizma \u2013 i suprotstaviti im se kolektivnim djelovanjem kao i u osobnim odnosima.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Samo akcija izrabljenih klasa mo\u017ee zaustaviti rat bojkotiranjem ratne proizvodnje, odbijanjem proizvodnje, prometa i prijevoza oru\u017eja i svakoga sredstva smrti, sudjelovanjem u pokretima koji se protive vojnim postrojenjima i bazama i promicanjem \u0161trajkova na nacionalnoj i internacionalnoj razini protiv rata i ratne ekonomije. Anarhisti\u010dki je pokret sudionik ove borbe, na raznovrsne na\u010dine u skladu s okolnostima, s kritikom militaristi\u010dkih i nacionalisti\u010dkih ideologija, s izgradnjom samoupravnih organizacija i mre\u017ea, s primjenom direktne akcije, s potporom svim oblicima odbijanja, dezerterstva i prigovora masakrima koje promi\u010du kapital i dr\u017eava.<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Uvjereni smo vi\u0161e nego ikada u valjanost anarhisti\u010dkog na\u010dela prema kojem sredstva moraju biti koherentna s ciljem. Nema ni dobrih ni pravednih ratova i u vremenima rastu\u0107eg nacionalisti\u010dkog i suverenisti\u010dkog ludila smatramo da ne smijemo nikada i na nikakav na\u010din stati na stranu vlasti niti opredjeljivati se u ratovima me\u0111u dr\u017eavama i imperijalnim blokovima. Ne vrijedi umirati ni jo\u0161 manje ubijati za teritorijalni suverenitet. Svi su ratovi zlo\u010dina\u010dki i sve vojske (uklju\u010duju\u0107i njihove pomo\u0107ne odrede) su sredstva izrabljivanja, patrijarhata i vi\u0161e ili manje \u201elegitimizirane\u201d dr\u017eavne dominacije nad teritorijem i tijelima pojedinaca. Mi ne priznajemo nijedan od ovih teritorijalnih legitimiteta i nismo voljni boriti se ni za jedan od njih.
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Povijest nam pokazuje da se ratovi tradicionalno vode da bi se sprije\u010dila akcija izrabljivanih klasa i pu\u010dkih slojeva za vlastitu emancipaciju, zato je va\u017eno da se anarhizam sada pokrene protiv rata, izvan i protiv svih vojnih institucija. U prvom redu, na\u0161a snaga le\u017ei u kru\u017eenju ideja i obrani prostor\u00e2 za proizvodnju i kru\u017eenje kriti\u010dke misli, promi\u010du\u0107i ujedinjenje pacifisti\u010dkih i antimilitaristi\u010dkih pokreta u front borbe protiv vlada. Sposobnost anarhisti\u010dkog pokreta da se poka\u017ee koherentnim u borbi protiv rata je na\u010din da se aktiviraju slobodarske prakse, organizacija i ideali me\u0111u izrabljivanim i potla\u010denim klasama, koje prve trpe posljedice ratova. Na ovim osnovama bit \u0107e mogu\u0107 novi protagonizam koji \u0107e nuditi druga\u010dije rje\u0161enje krize, s perspektivom izgradnje slobodarskog dru\u0161tva.
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
Talijanska anarhisti\u010dka federacija
(Federazione anarchica italiana \u2013 FAI)<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n
[dokument predstavljen na 31. Kongresu u Empoliju u lipnju 2022. i ratificiran u idu\u0107im tjednima]
<\/p>\n\n\n\n<\/p>\n\n\n\n