{"id":4332,"date":"2025-07-23T15:52:51","date_gmt":"2025-07-23T14:52:51","guid":{"rendered":"https:\/\/anarhizam.info\/?p=4332"},"modified":"2026-02-01T19:38:00","modified_gmt":"2026-02-01T18:38:00","slug":"stanovanje-mora-biti-solidarno-i-samoupravljano","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/events\/stanovanje-mora-biti-solidarno-i-samoupravljano\/","title":{"rendered":"Stanovanje mora biti solidarno i samoupravljano"},"content":{"rendered":"\n
\n

U tre\u0107em izdanju caffe Malateste, programu anarhisti\u010dkih kru\u017eoka i dru\u017eenja kojeg smo zapo\u010deli u travnju, razgovarali smo o stambenoj krizi i mogu\u0107nostima organiziranja. Iako relativno skroman u odazivu sudionika, dinami\u010dni razgovor uz kavu, \u010daj i kola\u010di\u0107e rezultirao je ohrabruju\u0107im zaklju\u010dkom i pozivom na akciju.<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Priu\u0161tivost i pristupa\u010dnost stanovanja<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Pitanje krova nad glavom osnovna je ljudska potreba i preduvjet dostojanstvenog \u017eivota, no mnogima je priu\u0161tivo stanovanje nedosti\u017ean cilj bez izlaganja predatorskim praksama tr\u017ei\u0161ta ili bez spasa u vidu naslije\u0111ene nekretnine. Europa i Hrvatska i dalje osje\u0107aju posljedice stambene krize iz 2008. godine nakon koje su tro\u0161kovi stanovanja i \u017eivota rasli br\u017ee od pla\u0107a prosje\u010dnog radnika. Na taj trend nadovezale su se recentne krize (usput re\u010deno, kontradiktornost kapitalizma ogleda se u ponavljaju\u0107im krizama) \u0161to je dovelo do toga da je danas na razini EU, u odnosu na 2010. godinu prosje\u010dna kupovna cijena kvadrata stambene jedinice porasla za 54 %, dok je u Hrvatskoj taj porast i ve\u0107i \u2013 93 %. Porast najamnina u istom period gotovo je jednak u obje teritorijalne tvorevine (25% i 28%). Kada se to stavi u kontekst radni\u010dkih primanja ra\u010dunica nije dobra, prosje\u010dna cijena nove stanogradnje u Zagrebu iznosi oko 3300 EUR, dok je prosje\u010dna neto pla\u0107a oko 1627 EUR, a medijan osjetno manje, 1332 EUR. Za stan veli\u010dine 50m2<\/sup>, prosje\u010dni bi radnik trebao izdvojiti barem 100 cijelih pla\u0107a (a ve\u0107ina i vi\u0161e od toga), naravno ne ra\u010dunaju\u0107i pri tome ostale \u017eivotne tro\u0161kove i teret stambenog kredita koje bi u istom periodu snosio.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Promjena prosje\u010dne kupovne cijene i najamnine stana u Europi od 2010. do 2025. godine<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na rastu\u0107i socijalni problem kojeg uzrokuje nepriu\u0161tivo stanovanje, europski birokrati i doma\u0107i politi\u010dari morali su nekako odgovoriti, pa su usvojili (primjer nedavno usvojenog nacionalnog plana za stambenu politiku) ili tek promi\u0161ljanju (budu\u0107i europski plan za priu\u0161tivo stanovanje) javne politike koje bi trebale potaknuti stanogradnju. Doma\u0107i je nacionalni plan dokument koji propisuje aktivnosti dr\u017eave (i lokalnih vlasti) koje je potrebno provesti u narednih 5 godina s ciljem postizanja priu\u0161tivog i odr\u017eivog stanovanja. Nije iznena\u0111uju\u0107e \u0161to je napisan s kapitalisti\u010dkom logikom na umu u kojoj je glavni cilj stabilizirati nekretninsko tr\u017ei\u0161te i tako utjecati na priu\u0161tivost stanovanja. Nakon pola godine provedbe, inicijalne mjere pokazuju se kao proma\u0161ene (povrat poreza) ili neu\u010dinkovite (porez na nekretnine). Realnost za ve\u0107inu ostaje tako nepromijenjena, stanova po pristupa\u010dnim cijenama nema<\/strong> i gotovo ih sigurno ne\u0107e biti skoro zbog \u010dega preostaje samo gorak izbor izme\u0111u kreditnog ropstva ili \u017eivota u nekvalitetnim stanovima nekog kvarta spavaonice na periferiji.<\/p>\n\n\n\n

Iako postoje povijesni primjeri koji pokazuju dr\u017eavnu u\u010dinkovitost u adresiranju stambene krize (npr. javna stanogradnja u Europi, Aziji i Ju\u017enoj Americi tijekom 20. stolje\u0107a\u2026), anarhisti\u010dka perspektiva ne\u0107e o\u010dekivati dr\u017eavnu pomo\u0107 niti \u0107e zagovarati takvo rje\u0161enje. Dr\u017eavni intervencionizam mo\u017ee ispuniti ciljeve za dio potrebitih (ili pogodnih, u slu\u010daju autoritarnih re\u017eima koji distribuciju dobara koriste za odr\u017eavanje vlasti), no u svojoj praksi takav pristup zapravo obesna\u017euje ciljane korisnike uzimaju\u0107i im agendu i motiv za organiziranjem, svode\u0107i ih na puke molitelje milosti ili promatra\u010de politi\u010dkih procesa iz kojih su isklju\u010deni.<\/p>\n\n\n\n

Zato smatramo da slobodarska perspektiva treba po\u0107i od direktnih akcija koje samoorganiziraju (budu\u0107e) stanare te poti\u010du solidarnost i samoupravljanje<\/strong>, a ujedno daju nadu i alate za druga\u010diju praksu \u017eivljenja. \u0160to anarhisti\u010dke ideje i praksa nude kao alternativu? \u010cetiri primjera u nastavku predstavljaju glavne metode stanovanja koje se u naravi mogu svesti na dva temeljna pristupa, zauzimanje postoje\u0107ih prostora ili izgradnja novih gra\u0111evina, a koji se dodatno granaju u varijante prema stupnju legalnosti njihove provedbe i\/ili prostornim zna\u010dajkama. Svaki primjer ima svoje prednosti i nedostatke, a uspje\u0161nost rezultata direktnih akcija ovisi o razli\u010ditim faktorima (npr. snaga socijalne organizacije koja provodi aktivnosti, podr\u0161ka okoline i drugih dru\u0161tvenih aktera, politi\u010dke i ekonomske okolnosti, rizik dr\u017eavne represije i sl.).<\/p>\n\n\n\n

Skvotiranje napu\u0161tenih zgrada<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
\"\"
Notara 26 – skvot za izbjeglice i migrante (Atena)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Skvotiranje je praksa zauzimanja i kori\u0161tenja napu\u0161tenih prostora, bilo stambenih ili komercijalnih, bez dopu\u0161tenja vlasnika. Iako se \u010desto povezuje s antiautoritarnim pokretima u gradovima zapadne Europe, to je globalni fenomen s dugom povije\u0161\u0107u. Skvotiranje, u svojoj sr\u017ei, predstavlja preuzimanje kontrole nad prostorom koji stoji prazan, dok mnogi ljudi nemaju gdje \u017eivjeti ili raditi. To mo\u017ee biti stara tvornica pretvorena u umjetni\u010dki centar, napu\u0161tena ku\u0107a koja postaje dom za besku\u0107nike, ili prazna zgrada koja o\u017eivljava kao kulturni klub, biblioteka, banka hrane ili infoshop. Takvi prostori \u010desto postaju centri okupljanja zajednice, nude\u0107i alternativne prostore za kulturu, edukaciju i politi\u010dki aktivizam izvan komercijalnih okvira. Me\u0111utim, aktivnost skvotiranja je u pravilu pra\u0107ena dr\u017eavnom represijom ili politi\u010dkim reakcionarnim nasiljem. Vlasti \u010desto vide skvotiranje kao kr\u0161enje privatnog vlasni\u0161tva i kriminalni \u010din, \u0161to dovodi do delo\u017eacija, uhi\u0107enja i nasilnih sukoba. Posebno su na meti oni skvotovi koji postaju \u017eari\u0161ta dru\u0161tvenih okupljanja, jer predstavljaju prijetnju uspostavljenom poretku i nude alternativne modele organiziranja i \u017eivljenja. Ipak, unato\u010d rizicima, skvotiranje i dalje opstaje kao sna\u017ean oblik direktne akcije i izraz otpora.<\/p>\n\n\n\n

Zauzimanje praznih stanova<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Rije\u010d je o ekstremnijem \u010dinu skvotiranja u kojem se zauzimaju nekretnine koje nisu napu\u0161tene ve\u0107 privremeno prazne. \u010cesto je iskaz gole potrebe za krovom nad glavom (besku\u0107nici, izbjeglice) ali mo\u017ee biti jasan politi\u010dki \u010din ili demonstracija mo\u0107i s obje strane spektra. Primjerice, anarhisti\u010dka skupina Autonomous Nation of Anarchist Libertarians tijekom 2017. godine izvodi niz akcija skvotiranja vila u bogata\u0161koj \u010detvrti Londona (\u010dak im je pokojna kraljica bila susjeda). U zauzetim prostorima otvarali bi privremene pu\u010dke kuhinje i spavaonice za besku\u0107nike, ukazuju\u0107i na apsurd u kojem luksuzne nekretnine zjape prazne dok drugi spavaju na ulici. Na\u017ealost, doma\u0107e iskustvo manje je romanti\u010dno, i primjer je reakcionarne prakse iz zadnjeg rata kada su radnici i njihove obitelji prisilno ostajali bez svojih domova zbog \u201cpogre\u0161nih\u201d krvnih zrnaca. Takvo zauzimanje tu\u0111ih stanova imalo je za\u0161titu dr\u017eave i u pravilu nije bilo sankcionirano, jer je izravno slu\u017eilo svrsi etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja i namirivanja materijalnih interesa pojedinaca povezanih s dr\u017eavnim strukturama. Danas je zauzimanje stanova ilegalna aktivnost koja \u0107e rezultirati izvjesnom pravnom i policijskom represijom. Bez obzira na motive, osobe ili organizacije koje se odlu\u010de na ovaj \u010din riskiraju kazneno gonjenje i prisilno iseljenje.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, va\u017eno je uzeti u obzir paradoksalnu situaciju da, prema statisti\u010dkim podacima iz 2021. godine, u Hrvatskoj oko 600.000 stanova stoji prazno. Ova zapanjuju\u0107a brojka uklju\u010duje i zna\u010dajan dio nekretnina u vlasni\u0161tvu raznih tajkuna, kriminalaca, politi\u010dara i \u0161pekulanata. U kontekstu otvorene klasne borbe, ti prazni stanovi bili bi legitimni ciljevi za useljavanje onih u potrebi, s obzirom na to da su odraz duboke dru\u0161tvene nejednakosti i zlo\u010dina\u010dke raspodjele resursa.<\/p>\n\n\n\n

Solidarna samogradnja<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Praksa stara vjerojatno kao i samo ljudsko dru\u0161tvo. U svojoj su\u0161tini, radi se o procesu gdje pojedinac ili obitelj, uz pomo\u0107 rodbine, prijatelja i susjeda podi\u017ee stambenu jedinicu \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e ku\u0107u \u2013 na vlastitom ili komunalnom zemlji\u0161tu. Ovaj pristup gradnji temelji se na me\u0111usobnoj pomo\u0107i i kolektivnom radu, a ne na klasi\u010dnim komercijalnim modelima. Kroz povijest je ovaj tip bio uobi\u010dajen, posebno u ruralnim krajevima, gdje su \u010dlanovi zajednice gradili zajedno kako bi osigurali krov nad glavom. Time se promi\u010du vrijednosti zajedni\u0161tva, socijalne pravde i stvara osje\u0107aj odgovornosti me\u0111u sudionicima koji nije uvjetovan pravilima profitno orijentiranih gra\u0111evinskih praksi.
U dana\u0161nje vrijeme, solidarna samogradnja poprima ve\u0107inski urbani karakter, manifestiraju\u0107i se kao slamovi i favele svjetskih velegradova. Ondje su, zbog akutnog nedostatka pristupa\u010dnog stanovanja, ljudi prisiljeni sami organizirati izgradnju svojih domova, \u010desto na ilegalno zauzetom zemlji\u0161tu. Takve inicijative sli\u010dne su skvotiranju, razlika je \u0161to se u njihovom slu\u010daju, umjesto napu\u0161tenih zgrada ili praznih stanova, bez formalnog dopu\u0161tenja zauzima zemlji\u0161te kako bi se izgradile ku\u0107e i cijela naselja. Na\u017ealost, unato\u010d tome \u0161to pru\u017eaju nu\u017eno skloni\u0161te, stanovanje u takvim neformalnim naseljima \u010desto je obilje\u017eeno nesigurnim \u017eivotnim uvjetima, lo\u0161om infrastrukturom i kriminalizacijom stanovnika.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Slam Petare (desno) u Caracasu (Venezuela)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Zadru\u017eno stanovanje<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Pravni oblik stanovanja nastao relativno nedavno (u usporedbi s gore navedenima) te predstavlja jedan od najstabilnijih modela za priu\u0161tivu stanogradnju. Zadrugari okupljeni oko potrebe da osiguraju primjereno stanovanje, udru\u017euju svoje resurse, donose zajedni\u010dka pravila te se zajedno brinu za proces gradnje. Budu\u0107a zgrada vlasni\u0161tvo je stambene zadruge kojom upravljaju svi zadrugari prema principima demokracije, samoorganizacije i kolektivnog vlasni\u0161tva. Takve zadruge u svojim zgradama u pravilu imaju zajedni\u010dke prostorije u kojima se organiziraju razli\u010dite dru\u0161tvene aktivnosti (npr. zajedni\u010dke kuhinje ili dnevni boravci, radionice, vrtovi ili dje\u010dje igraonice). Zbog toga ima izra\u017eenu socijalnu komponentu koja doprinosi koheziji i solidarnosti zajednice. Va\u017ena karakteristika stambenih zadruga je da su neprofitne. Prihodi ostvareni \u010dlanskim doprinosima i najamnina, ula\u017eu se nazad u zadrugu i tako osiguravaju priu\u0161tivost stanovanja za \u010dlanove. Europsko iskustvo posljednjih 10-15 godina pokazuje da su zadruge najotpornije na tr\u017ei\u0161ne fluktuacije i krize koje utje\u010du na tro\u0161kove stanovanja. Po nekim procjenama u Europi ima oko 7.9 milijuna zadru\u017enih stanova, u Hrvatskoj jo\u0161 niti jedan iako su u Kri\u017eevcima i Puli nedavno poduzeti prvi koraci prema osnivanju stambenih zadruga.<\/p>\n\n\n\n

Poziv na akciju<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Okupljeni sudionici kru\u017eoka zaklju\u010dili su kako zadru\u017eno stanovanje ima najpovoljniji omjer koristi i rizika te predstavlja realisti\u010dnu i odr\u017eivu opciju za samoorganiziranje stanovanja<\/strong>. U skladu s tim zaklju\u010dkom, usvojen je prijedlog za osnivanje inicijative koja bi okupila budu\u0107e \u010dlanove stambene zadruge te su dogovoreni prvi zadaci.<\/p>\n\n\n\n

Stoga, inicijalni osniva\u010di budu\u0107e inicijative za zadru\u017eno stanovanje pozivaju sve zainteresirane na uspostavljanje kontakta! Ako ste podstanar ili besku\u0107nik, \u017eivite u premalom stanu i nemate mogu\u0107nosti da sami osigurate bolji stambeni prostor, a mislite da je ideja da s vama sli\u010dnima pokrenete uzajamnu pomo\u0107 dobra \u2013 javite nam se! Ostavite svoj kontakt ovdje<\/a> i pozvat \u0107emo vas na sljede\u0107e okupljanje inicijative<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\n

Izgradimo dom i budu\u0107u zajednicu zajedno!<\/p>\n<\/blockquote>\n\n\n\n

Naslovna fotografija: Alvaro Valdecantos – La Borda stambena zadruga, Barcelona<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U tre\u0107em izdanju caffe Malateste, programu anarhisti\u010dkih kru\u017eoka i dru\u017eenja kojeg smo zapo\u010deli u travnju, razgovarali smo o stambenoj krizi i mogu\u0107nostima organiziranja. Iako relativno skroman u odazivu sudionika, dinami\u010dni razgovor uz kavu, \u010daj i kola\u010di\u0107e rezultirao je ohrabruju\u0107im zaklju\u010dkom i pozivom na akciju. Priu\u0161tivost i pristupa\u010dnost stanovanja Pitanje krova nad glavom osnovna je ljudska […]<\/p>\n","protected":false},"author":9,"featured_media":4341,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[15,19],"tags":[46,64,47,48,49],"class_list":["post-4332","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-events","category-teorijaipraksa","tag-direktna-akcija","tag-malatesta","tag-skvotiranje","tag-stanovanje","tag-zadruge"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4332","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/users\/9"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=4332"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4332\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4603,"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/4332\/revisions\/4603"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/media\/4341"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=4332"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=4332"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/forum.anarhizam.info\/web2\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=4332"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}